30. ožujka 2011

Naputak suradnicima

Časopis Diskrepancija objavljuje studentske radove s područja društveno-humanističkih znanosti, prikaze i recenzije hrvatskih i stranih knjiga i časopisa, prijevode klasične i suvremene literature na hrvatski jezik koja na njega još nije bila prevedena te druge vrste priloga kao što su intervjui, izvještaji s događaja (skupovi, predavanja, tribine) i sl.

Pravo prijave imaju isključivo osobe koje su u akademskoj godini oglašavanja poziva za radove u statusu studenta (bilo na preddiplomskoj, diplomskoj ili poslijediplomskoj razini).

Uredništvo zaprima radove napisane na hrvatskom, bošnjačkom, crnogorskom, srpskom i engleskom jeziku.

Svaki rad priložen za objavljivanje prolazi kroz postupak recenziranja koji vode članovi uredništva, a iznimno i uz pomoć izdavačkog savjeta. Uredništvo pridržava pravo da rad redakcijski prilagodi propozicijama časopisa i standardima hrvatskog književnog jezika. Primaju se samo neobjavljeni rukopisi te slanjem rukopisa autor/ica potvrđuje da se radi o njihovom vlastitom radu za koji prihvaćaju znanstvenu i etičku odgovornost.

Radovi se zaprimaju elektronskom poštom na adresu uredništva:

diskrepancija@gmail.com.

OBLIKOVANJE I OPREMA RADOVA

  • Rad može biti pohranjen u formatima koji koriste programi otvorenog koda (.abw, .odt, …) ili u formatu Microsoft Word dokumenta (.doc ili .docx), pri čemu za sve navedene formate vrijedi da moraju sadržavati mogućnost editiranja teksta.
  • Poželjno je da opseg rada (uključujući sažetak, bilješke, literaturu i grafičke priloge) ne prelazi 20 kartica teksta (1 kartica = 1800 znakova).
  • Radu treba biti priložen sažetak na hrvatskom i/ili engleskom jeziku opsega od najviše 200 riječi kojim se ukazuje na svrhu rada, najvažnije rezultate i zaključak. Sažetak se prilaže na zasebnom listu s navedenim imenom i prezimenom autora, na­slovom rada i oznakom Sažetak. Na kraju sažetka, pod oznakom ključne riječi potrebno je navesti abecednim redom najviše 7 najvažnijih pojmova koji se obrađuju u tekstu.
  • Na prvoj stranici rada, u lijevom uglu, potrebno je navesti ime i prezime autora/ice, naziv i adresu fakulteta, studijsku grupu ili smjer, godinu na kojoj se autor/ica trenutno nalazi te adresu elektroničke pošte.
  • Grafički prilozi (tablice, grafikoni, slike i sl.) moraju biti izrađeni crno-bijelo te ne smiju biti veći od A4 formata. Svi grafički prilozi moraju biti numerirani (Slika 1., Tablica 1. i sl.), a njihovo mjesto u tekstu jasno označeno. Grafičke priloge treba dostaviti u zasebnim datotekama pohranjenim u izvornom formatu.

CITIRANJE UNUTAR TEKSTA

Navođenje tuđih sintagmi, ideja, podataka i sl. označuje se u tekstu, a ne u bilješkama.

  • Ako se navode tuđe ideje, podaci, rezultati, hipoteze i slično, a da se pri­tom ne citira doslovce, izvor se stavlja u zagrade i sadrži prezime autora i godinu izdanja, npr. (Zerubavel, 1999).
  • Ako se radi o doslovnom citatu, iza oznake godine izdanja stavlja se dvo­točka i broj stranice, npr. (Keane, 1991: 84).
  • Ako je u popisu literature više autora istog prezimena, dodaje se i inicijal imena, npr. (P. Bourdieu, 1963).
  • Ako su dva autora jednog djela, stavljaju se oba prezimena, npr. (Blumer i McQail, 1968).
  • Ako su autora tri i više, iza imena prvog autora stavlja se kratica ‘et al.’, a ostali se autori ne navode, npr. (Vukojević et al., 1999).
  • Ako je u popisu literature navedeno više radova istog autora koji su objavljeni iste godine, razlikuje ih se slovima a, b, c itd. koja dolaze iza oznake godine, npr. (Giddens, 1989b).
  • Sve reference u tekstu navode se kao i prvi put, odnosno ne koriste se oblici poput ‘ibid.’, ‘op. cit.’, ‘loc.cit.’ i slično.
  • Navodi i citati iz dnevnog, tjednog i sličnog tiska mogu se navoditi na dva načina. U slučaju navođenja vijesti, objavljenih dokumenata ili podataka, dakle tekstova u kojima autorstvo nije naglašeno ili je nepoznato, kosim pismom navodi se naziv tiskovine i nadnevak izdanja, npr. (Vjesnik, 1. 12. 1999). Ako se iz dnevnog, tjednog i sličnog tiska navode izrazito autorski članci i navode teze njihovih autora (komentari, kolumne i sl.), podaci o izvoru stavljaju se u popis literature te se navode kao i ostali članci, npr. (Banac, 1998).
  • Navodi i citati djela koja su preuzeta s interneta navode se poput ostalih, ovisno je li riječ o članku iz časopisa, knjizi i dr., s tim da se potpuni podaci o izvoru i URL adresa navode u bibliografiji.

Bilješke (fusnote) služe za dodatna objašnjenja, komentare ili digresije. Označavaju se arapskim brojevima povrh zadnjeg slova riječi na koju se odnose, a navode se ispod crte na stranici na kojoj su označene.

NAVOĐENJE DJELA U POPISU LITERATURE

U popis literature uvrštavaju se svi radovi navedeni u tekstu, i to abecednim redom prema prezimenima autora te kronološkim slijedom za radove istog autora. Ako se navodi više radova istog autora objavljenih u jednoj godini, valja ih razlikovati slovom (a, b, c itd.) iza godine izdanja. Za zajednički se rad više autora u popisu literature ne koristi oblik »i dr.« (et al.), nego se navode svi autori (s punim imenima). Za radove dostupne na Internetu potrebno je, nakon osnovnih referenci (autora, naslova itd.), navesti izvor (http://) i datum učitavanja.

Literatura se navodi ovako:

  • knjiga (s jednim autorom)

Baudrillard, J. (1984). The Consumer Society: Myths and Structures. London-Thousand Oaks-New Delhi: SAGE Publications.

  • knjiga (s dva ili više autora)

Fung, A., Erik O. W. (2003). Deepening Democracy: Institutional Innova­tions in Empowered Participatory Governance: Volume IV, Real Utopias Project Series. London: Verso.

  • članak u časopisu

Alexander, J. C. (2004). Cultural Pragmatics: Social Performance Between Ritual and Strategy. Sociological Theory, 22(4): 527–573.

(Prvi broj iza naslova označava godište, broj u zagradama broj u okviru godišta, a brojevi nakon dvotočke stranice)

  • članak u zborniku

Foucault, M. (1991). What Is an Author. U: Mukerji, C., Schudson, M. (ur.), Rethinking Popular Culture. Contemporary Perspectives in Cultu­ral Studies (str. 446–465). Berkeley-Los Angeles-London: University of California Press.

  • djela s interneta

a) Sloterdijk, P. (1995). Ist die Welt verneinbar? Ueber den Geist Indiens und die Abendlaendische Gnosis. Belgrade Circle Journal. URL: http://www.usm.maine.edu/~bcj (24.6.2004.)

(Datum kada je posjećena web stranica)

b) Washington Post (27.3.2007). Paris Embraces Plan to Become a City of Bikes. URL: http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/03/23/AR2007032301753.html (12.9.2008).

c) times.nskstate.com (2010). First results of the NSK State Citizens’ Congress. URL: http://times.nskstate.com/first-results-of-the-nsk-state-citizens-congress/ (25.4.2011).

  • anonimna djela (u popisu literature uvrštavaju se na početku popisa)

(1969). Uputstvo o informisanju javnosti o oružanim snagama za vreme neposredne ratne opasnosti i rata. Beograd: Državni sekretarijat za na­rodnu odbranu.

RECENZIJE I PRIKAZI

Djela koja se recenziraju ne smiju biti starija od pet godina (ograničenje vrijedi samo za djela na hrvatskom jeziku) te je poželjno da opseg recen­zije ne iznosi više od pet kartica teksta. Recenzije moraju sadržavati ime i prezime autora čije se djelo recenzira, potpuni naslov djela, mjesto i go­dinu izdanja, naziv izdavača, broj stranica kao i ostale relevantne podat­ke (npr. ime i prezime prevoditelja). Na kraju teksta recenzent recenziju potpisuje punim imenom i prezimenom.

Prikazi knjiga i časopisa (pregled sadržaja i temeljnih problema ra­da koji se prikazuje) formalno se pišu jednako kao i recenzije.

VIJESTI I IZVJEŠTAJI

Izvještaji s predavanja, tribina, znanstvenih skupova i drugih zanimljivih i značajnih događaja ne bi trebali prelaziti opseg od tri kartice teksta. Prilog se potpisuje na kraju punim imenom i prezimenom.