Diskrepancija

Klub studenata sociologije | FFZG

HRVATSKA SOCIOLOGIJA – IZAZOVI BOLONJSKOG PROCESA

Početkom primjene Bolonjskog procesa od akademske godine 2005/06., hrvatsko visokoškolsko obrazovanje započelo je sa dalekosežnim procesom promjena i harmonizacije s europskim prostorom visokog obrazovanja, odnosno europskim znanstveno-istraživačkim prostorom. Prve analize primjene Bolonjskog procesa najviše su usmjerene na poteškoće odvijanja nastave, veličine studijskih grupa, potreban broj nastavnika i sl. Premda je riječ o kratkom vremenskom razdoblju koje onemogućuje sustavniju analizu, želja nam je da se o tim prvim iskustvima progovori iz perspektive položaja sociologije na hrvatskim visokoškolskim učilištima i sveučilištima, posebice stoga što razvoj sociologije u bitnome ovisi o njenom položaju unutar visokoškolske nastave, kao i mogućnostima znanstvenih istraživanja te suradnji s drugim disciplinama. Također je vrlo važno stanje i perspektive hrvatske sociologije te Bolonjskog procesa tematizirati u okviru iskustva drugih europskih zemalja.

STOTI PRETPLATNIK MAILING LISTE DOBIT ĆE KNJIGU NA DAR!

Jučer smo na mailing listi kss diskrepancije dobili 100. osobu, adresu tj pretplatnika liste! Kao što možda znate, radi se o sigurnom komunikacijskom kanalu namjenjenom slobodnoj komunikaciji članova i članica našeg kluba, otvorenom 11. rujna 1999. godine.
(Napomena: na listu se SMIJU pretplatiti i studenti koji nisu clanovi kluba, ali ih molimo da se ipak učlane).

U skoro 7 godina, lista je postala vrlo demokratsko i uključujuće mjesto susreta studenata/ica koji podalje od očiju profesora/ica i ostale javnosti, rado diskutiraju o svojim projektima i akcijama i/ili Odsjeku, a lista služi i za nase međusobno informiranje o temama važnim za studij ili sociološku struku uopće…

OSNOVANA MREŽA MLADIH ZNANSTVENIKA

U Zagrebu je 04. studenog održana Osnivačka skupština Mreže mladih znanstvenika (MLAZ-a), udruge koja je zamišljena da djeluje na ostvarivanju ciljeva unaprjeđenja, razvoja i promicanja zajednice mladih znanstvenika i njene uloge u društvu kroz: poticanje komunikacije, razmjene ideja, suradnje te kontakta među mladim znanstvenicima; poboljšanje protoka informacija unutar zajednice mladih znanstvenika; izrada prijedloga, izmjena i dopuna zakonskih i podzakonskih akata u domeni poslijediplomskih studija/studenata; suradnju, umrežavanje i udruživanje s organizacijama, grupama i pojedincima iz zemlje i inozemstva koji se bave istom ili sličnom djelatnošću. Osnivačkoj je skupštini prisustvovalo 30-ak ljudi… Pročitajte izvorni članak.